ALARMANTNI REZULTATI NAJNOVIJEG ISTRAŽIVANJA Najnaseljenija područja postat će ubojite zamke za siromašne, petina čovječanstva morat će pobjeći!

Dijelovi Južne Azije, gdje živi gotovo petina čovječanstva, mogli bi postati pretopli za život ljudi do kraja ovog stoljeća, otkrilo je novo istraživanje provedeno na Massachusetts Institute of Technology (MIT).

Ako se globalno zagrijavanje nastavi sadašnjom brzinom, smrtonosni toplinski valovi počet će već za koje desetljeće pogađati dijelove Indije, Pakistana i Bangladeša, pokazale su detaljne računalne simulacije.

Posebno će biti pogođena ključna poljoprivredna područja u dolinama rijeka Ind i Ganges, što će smanjiti proizvodnju hrane i dovesti do masovne gladi u jednoj od najnapučenijih regija na svijetu.

- Klimatske promjene nisu apstraktni koncept, imaju utjecaj na veliki broj ranjivih ljudi, rekao je profesor Elfatih Eltahir s MIT-a.

Područja koja će biti pogođena ovim toplotnim udarima uključuju sjevernu Indiju, južni Pakistan i Bangladeš, gdje živi oko 1,5 milijardi stanovnika.

U ovom trenutku, oko 2 posto ljudi u indiji ponekad je izloženo ekstremnim utjecajima vrućine i vlage. No, do 2100. godine, ta bi brojka mogla narasti do 70 posto, ukoliko se ništa ne učini kako bi se zaustavile ili barem usporile klimatske promjene.

Toplinski udari u jugoistočnoj Aziji ubili su oko 3,500 ljudi tokom ljetnih mjeseci 2015. godine, a takvi će događaji postati sve ćešći i sve intenzivniji, tvrde znanstvenici.

Do 2100. godine, Perzijski zaljev postat će najtoplija regija na svijetu, no radi se o relativno malom broju ljudi u bogatim državama, koje će se lakše nositi s tim posljedicama. S druge strane, veći dio populacije u južnoj Aziji morat će se preseliti zbog paklenih temperatura i sasušenih plodova.

Najsmrtonosniji je učinak kombinacije topline i vlažnosti zraka. Temperatura od 'samo' 34,5 stupnjeva celzija, uz vlažnost zraka od 80 posto, stvara osjet temperature od skoro 54 stupnja celzija - smrtonosno po ljude koji se uz toliku vlažnost zraka jednostavno ne mogu dovoljno ohladiti znojenjem.

Iako se do sada većina istraživanja klimatskih promjena fokusirala na podizanje razine mora, te na poplave koje bi mogle uslijediti, stručnjaci s MIT-a zabrinuti su da bi toplina i vlaga mogle imati znatno razorniji utjecaj na ljude, koji bi se mogao osjetiti mnogo ranije.